Institut za logotoerapiju i egzistencijalnu analizu
GUNDULIĆEVA 5, 21 0000 SPLIT
www.ilea.hr
E T I Č K I K O D E K S
Uvod
Cilj djelovanja ILEA-e je upoznavanje javnosti sa blagodatima logoterapije i promicanje njezine primjene kao terapijske metode.
Naglašava se važnost etičkih načela koja su temelj djelovanja logoterapeuta u okviru udruge ILEA.
Svaki član ILEA-e treba biti upoznat, djelovati i promovirati etičke standarde.
Ovaj kodeks usklađen je s etičkim kodeksom SPUH-a, etičkim smjernicama EAP i Viktor Frankl instituta u Beču.
Cilj djelovanja ILEA-e je upoznavanje javnosti sa blagodatima logoterapije i promicanje njezine primjene kao terapijske metode.
Naglašava se važnost etičkih načela koja su temelj djelovanja logoterapeuta u okviru udruge ILEA.
Za psihoterapeute logoterapijskog pristupa i edukante u procesu logoterapijske izobrazbe (u daljnjem tekstu: logoterapeut) iznimno je važno promicanje visokih etičkih standarda, profesionalnosti i integriteta u praksi logoterapije.
Opće i etičke smjernice
Članak 1.
Opće i etičke smjernice obuhvaćaju osnovna načela ponašanja logoterapeuta.
Naglašava se potreba djelovanja u skladu s najvišim standardima etike i stručnosti, te obvezom pružanja usluga unutar vlastite stručne kompetencije.
Članak 2.
Izbjegava se svaka forma diskriminacije i nepravednog postupanja te osigurava jednak tretman svim klijentima.
Privatnost i povjerljivost informacija koje se stječu tijekom terapijskog procesa su ključne. Logoterapeuti su obvezni poštovati privatnost klijenata te osigurati povjerljivost svih podataka koje dobiju, osim u slučajevima izričite privole ili prema zakonskim propisima.
Članak 3.
Logoterapeuti moraju jasno postavljati profesionalne granice u odnosima s klijentima kako bi se izbjegli sukobi interesa, zloupotreba moći ili neprimjereni odnosi. Naglašena je važnost održavanja integriteta i poštenja u odnosu s klijentima.
Članak 4.
Klijent se informira o ciljevima, metodama i očekivanjima terapije, kao i o svim relevantnim aspektima sudjelovanja u terapiji.
Empatična komunikacija je ključna u odnosu s klijentima. Logoterapeuti trebaju uspostaviti suosjećajan i razumijevajući pristup kako bi pružili podršku i razumijevanje klijentu tijekom terapije. Važno je biti osjetljiv na emocionalne potrebe klijenta te osigurati sigurno okruženje u kojem se klijent osjeća saslušan i podržan
Temeljna načela djelovanja logoterapeuta
Članak 5.
Logoterapeuti trebaju:
– pristupiti svakom klijentu kao jedinstvenoj osobi, uzimajući u obzir njihove individualne potrebe, vrijednosti i ciljeve. Trebaju biti fleksibilni u pristupu i prilagoditi terapiju specifičnostima klijenta.
– vrednovati autonomiju klijenta, poštivati njihovu slobodu izbora i poticati ih na samoodlučivanje.
– razvijati i njegovati odnos povjerenja s klijentom. Ovaj odnos treba biti temeljen na poštovanju, iskrenosti, suosjećanju i podršci prema klijentovim potrebama i ciljevima.
– izgrađivati povjerenje između logoterapeuta i klijenta stvaranjem sigurnog i poticajnog okruženja u kojem se klijent osjeća ugodno dijeliti svoje misli, osjećaje i iskustva.
Članak 6.
Logoterapeuti su obvezni pružiti klijentu ispravne informacije o terapijskom procesu, očekivanjima, mogućim rizicima i koristima. Komunikacija treba biti jasna, transparentna i razumljiva kako bi klijent mogao donositi informirane odluke o sudjelovanju u terapiji.
Odnos prema klijentu
Članak 7.
Logoterapeuti trebaju:
– poticati autonomiju klijenta i podržavati njegovu sposobnost samoodlučivanja. Klijent treba biti informiran o mogućim opcijama i potaknut na preuzimanje odgovornosti za vlastiti život i promjene koje želi ostvariti.
– priznavati vrijednost i jedinstvenost svakog klijenta, neovisno o njihovoj dobi, spolu, rasi, etničkom podrijetlu, seksualnoj orijentaciji, religiji ili bilo kojoj drugoj osobnoj karakteristici.
– održavati profesionalnu granicu s klijentom i ne smiju iskorištavati klijenta ni na koji način,
– kontinuirano raditi na vlastitom stručnom razvoju i usavršavanju. Redovito sudjelovanje u stručnim edukacijama, superviziji i mentorstvu pridonosi unaprjeđenju vještina i znanja.
Članak 8.
Logoterapeuti trebaju surađivati s drugim udrugama i tijelima koja promiču logoterapiju i psihoterapiju. Suradnja treba biti zasnovana na međusobnom poštovanju, razmjernosti i zajedničkom cilju unaprjeđenja struke.
Naknada za pružanje usluga
Članak 9.
Logoterapeuti trebaju pružati transparentne informacije klijentima o naknadi za pružene logoterapijske usluge. Cjenovna politika treba biti jasno definirana i dostupna klijentima prije početka terapije.
Članak 10.
Naknada za pružanje logoterapijskih usluga treba biti pravična, razmjerna kvaliteti usluge, stručnosti logoterapeuta te tržišnim standardima.
Logoterapeuti trebaju biti transparentni u vezi s načinom plaćanja, mogućim popustima ili dodatnim troškovima.
Sud časti
Članak 11.
ILEA je sukladno Statutu osnovala Sud časti koji rješava eventualna pitanja povrede načela i u ovog Kodeksa.
Za sva etička pitanja i dileme u svom psihoterapeutskom radu, logoterapeut se treba pisanim putem na uobičajene aktualne kontakte obratiti Sudu časti za stručno mišljenje.
Sud časti brine za temeljit i pravičan postupak ispitivanja s različitim razinama otvorenosti i provjere, s pravednošću u svojem odlučivanju i s korektnim razmatranjem pritužbi protiv svoje odluke.
Prijem novih članova u Udrugu
Članak 12.
Svaka osoba koja pristupa članstvu u IELA-u daje pisanu izjavu o prihvaćanju odredbi i načela iz ovog Etičkoga kodeksa.
Sudjelovanje u obrazovanju
Članak 13.
Edukatori ILEA-e koji na bilo koji način sudjeluju u obrazovanju i profesionalnom razvoju drugih logoterapeuta skrbe o poštivanju načela iz ovog Etičkog kodeksa i da usklađuju svoje djelovanje sa planovima i programima IELA-e po uzoru na program Instituta za logoterapiju i egzistencijalnu analizu “Abile“ iz Austrije.
Svaki edukator ILEA-e treba skrbiti da ne bi na bilo koji način negativno utjecao na edukante, da pruža provjerene i točne informacije na objektivan i znanstven način svjestan odgovornosti koju ima kao edukant.
Članak 14.
Logoterapeuti trebaju aktivno sudjelovati u kontinuiranom obrazovanju i stručnom usavršavanju. Redovito praćenje novih saznanja, istraživanja i metodologija pridonosi unaprjeđenju vlastite stručnosti i kvalitete pruženih logoterapijskih usluga.
Logoterapeuti trebaju poticati i podržavati obrazovanje i edukaciju javnosti o logoterapiji. Važno je informirati širu zajednicu o konceptima logoterapije, njezinim koristima i mogućnostima primjene u svakodnevnom životu.
Suradnja s drugim srodnim udrugama i tijelima
Članak 15.
Članstvo IELA-e u SPUH te Institut Viktor Frankl u Beču obvezuje logoterapeuta na poštivanje etičkih načela ovih organizacija.
Logoterapeuti surađuju s nacionalnim i europskim stručnim organizacijama i udruženjima te su dužni u svojem radu otvoreno odgovarati na zahtjev osobito Europskog saveza za psihoterapiju (European Association for Psychotherapy – EAP).
Članak 16.
Logoterapeuti u svojem djelovanju trebaju surađivati s drugim psihoterapeutima i edukantima udrugama i tijelima koja reguliraju, promiču i uređuju područje psihoterapije.
Suradnja treba biti zasnovana na međusobnom poštovanju, razmjernosti i zajedničkom cilju unaprjeđenja struke te u skladu sa propisima.
Članak 17.
Iznimno je važna otvorenost za suradnju s drugim stručnjacima u cilju multidisciplinarnog pristupa i bolje brige za klijente.
Suradnja može uključivati konzultacije, preporuke ili zajednički rad na terapijskom planu.
Članak 18.
Logoterapeuti trebaju biti upoznati s važećim zakonima, pravilima i standardima vezanim za logoterapiju te se pridržavati njihovih smjernica.
Nastupi u javnosti
Članak 19.
Logoterapeuti trebaju odgovorno i etički pristupiti nastupima u javnosti.
Komunikacija o logoterapiji treba biti točna, objektivna i temeljena na stručnim spoznajama.
Treba se izbjegavati preuveličavanje ili obećavanje nerealističnih rezultata terapije.
Članak 20.
Pri nastupima u javnosti, logoterapeuti trebaju poštovati privatnost i povjerljivost klijenata.
Ne smiju otkrivati identitet niti osobne informacije klijenata bez njihove izričite privole.
Također, trebaju izbjegavati situacije u kojima bi klijenti mogli biti na bilo koji način prepoznati ili stigmatizirani.
Rješavanje etičkih pitanja
Članak 21.
Logoterapeuti trebaju biti svjesni i odgovorni za rješavanje etičkih pitanja koja se mogu pojaviti tijekom terapijskog procesa.
U slučaju nedoumica ili sukoba, trebaju konzultirati etički odbor ILEA-e ili druga stručna tijela radi savjeta i smjernica.
Završne odredbe
Članak 22.
Etički kodeks ima za cilj postavljanje visokih standarda profesionalnosti i etičkog ponašanja logoterapeuta pri čemu ukazuje na posljedice nepoštivanja njegovih odredbi i načela poput isključenja iz udruge i drugih sukladno odlukama Suda časti te onih koje proizlaze iz aktualnih propisa.
Članak 23.
Etički kodeks može biti ažuriran i revidiran u skladu s promjenama u logoterapiji, zakonskim propisima i razvojem struke, a sve promjene trebaju biti transparentne osobito prema članovima udruge.
Članak 24.
Etički odbor udruge čine osobe koje su izabrane na mandatne funkcije u tijelima ILEA-e i ima ulogu nadzora i praćenja poštivanja etičkih smjernica te donošenja i primjene odgovarajućih sankcija u skladu s propisanim postupkom.
Članak 25.
Etički kodeks ne isključuje primjenu drugih relevantnih etičkih smjernica i standarda koji se odnose na logoterapiju i psihoterapiju, već ih nadopunjuje i upotpunjuje u skladu s posebnim potrebama i specifičnostima udruge.
Članak 26.
Ovaj Etički kodeks stupa na snagu od dana usvajanja.
Etički kodeks je donesen na Skupštini, dana 19. lipnja 2020 godine, u Splitu